| ANALIZA KVALITETE PRIJEVOZNIH USLUGA ŽELJEZNIČKIH I CESTOVNIH PRIJEVOZNIKA MOSLAVAČKE REGIJE |
08 02 2012 |
| |
Na području Moslavačke regije za sada djeluje samo jedan željeznički prijevoznik i to HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb, te nekoliko cestovnih prijevoznika od kojih je najzastupljeniji Čazmatrans-Nova d.o.o. iz Čazme. Ova analiza napravljena je na bazi nekoliko aspekata kvalitete prijevoznih usluga, i to : vrijeme putovanja , cijena putovanja , redovitost i urednost putovanja, kvaliteta voznog reda te kvaliteta prijevoznih sredstava kojima se izvršava zadani vozni red. Kvaliteta prijevoznih usluga i kod željezničkih i kod cestovnih prijevoznika, dostigla je tijekom višegodišnje prakse određenu razinu kvalitete koja je za današnje zahtjeve suvremenog korisnika prijevoznih usluga nezadovoljavajuća, i ta razina kvalitete stagnira već dugi niz godina. Prijevozna sredstva su starosti u prosjeku 30 i više godina, vozni red nije dovoljno prilagođen potrebama korisnika prijevoza, korisnici prijevoza nisu dovoljno informirani o prijevoznim uslugama. Željeznički kolodvori su u pravilu daleko od centara mjesta, a do istih ne postoji organizirani javni prijevoz. Također, nema organiziranog gradskog prijevoza niti u jednom od gradova Moslavačke regije čime se samo dodatno povećava opterećenje i zagušenost prometnica osobnim automobilima.
|
|
 |
 |
|
| ANALIZA STANJA ŽELJEZNIČKOG I CESTOVNOG PROMETNOG SUSTAVA MOSLAVAČKE REGIJE |
19 01 2012 |
| |
Moslavačka regija ima vrlo dobru prometnu povezanost s ostalim dijelovima zemlje jer se nalazi na X Paneuropskom koridoru, koji se sastoji od željezničke komponente, pruge Zagreb GK – Vinkovci – Tovarnik (državna granica) i cestovne komponente odnosno autoceste A3. Uz taj glavni magistralni pravac koji prolazi Moslavačkom regijom cijelom njezinom dužinom, prostire se i gusto razvijena mreža državnih, županijskih i lokalnih cestovnih prometnica.
Ipak, javni prijevoz putnika nije u dovoljnoj mjeri razvijen, niti je prilagođen potrebama korisnika prijevoza. U željezničkom prijevozu razloge tomu treba tražiti u neadekvatno održavanoj infrastrukturi s jedne strane i dotrajalom voznom parku s druge strane, te u loše postavljenom voznom redu. Zbog lošeg stanja infrastrukture nedopustivo su duga vremena putovanja, zbog čega i vozni red ne može zadovoljiti potrebe korisnika prijevoza. Također, zbog dotrajalosti voznog parka nije omogućen odgovarajući komfor putnicima i česti su kvarovi koji utječu na redovitost i urednost željezničkog prometa što odbija korisnike prijevoza.
|
|
 |
 |
|
| Uloga kolodvora Zagreb Borongaj u tehnološkom procesu čvora Zagreb |
30 05 2011 |
| |
Kolodvor Zagreb Borongaj je nakon puštanja u rad Zagreb Ranžirnog kolodvora izgubio funkciju ranžirnog kolodvora te postao međukolodvor i odvojni kolodvor. Kolodvor ima u svojoj nadležnosti odvojnicu (rasputnicu) odnosno stajalište Čulinec, te stajališta Trnava i Maksimir putem kojih vrši prijem i otpremu putnika.
|
|
 |
 |
|
|