Posljednjih desetak godina u poslovni sustav Hrvatskih željeznica uloženo je jako puno truda, energije, volje pa i novca, ali unatoč tomu željeni rezultat su izostali. Premda postoji mnoštvo razloga i uzroka teškomu stanju u kojemu se nalaze Hrvatske željeznice, ipak čini se da u pozadini svega jest to što se problemi ne rješavaju na sustavan način. Budući da ne postoji sustavnost, željeznički sektor u Hrvatskoj svakom sljedećom aktivnošću koja se poduzme u konačnici zapada u još teži i nezavidniji položaj.
Kada se Hrvatske željeznice definiraju kao kompleksni sustav, tada valja jasno prepoznati:
- vertikalna stratume (slojeve) željezničkog sustava
- horizontalne stratume željezničkog sustava
- druge stratume željezničkog sustava
- međusobnu povezanost elementa u unutarnjem okružju željezničkog sustava
- povezanost željezničkog sustava s vanjskim okružjem.
Prije nego što se priđe definiranju navedenih aktivnosti, potrebno je analizirati:
- zadaću i važnost prometnog planiranja
- kriterije vrednovanja željezničkog sustava
- važnost postojanja željezničke terminologije.
Kada se analiziraju kriteriji vrednovanja željezničkog sustava, tada je prijeko potrebno da se tehničko-tehnološke značajke usklade s prometno-ekonomskim značajkama.
Umjesto na dosadašnja četiri vertikalna stratuma željeznički sustav potrebno je podijeliti na šest vertikalnih stratuma, i to:
- na tehnički stratum
- na tehnološki stratum
- na organizacijski stratum
- na ekonomski stratum
- na pravni stratum
- na intelektualni kapital kao sinergijski stratum.
Postojeću temeljnu podjelu željezničkog sustava po horizontali na željezničku infrastrukturu i na željezničke prijevoznike prijeko je potrebno razgraničiti na sljedeći način:
- na željezničku infrastrukturu (osnovnu i sporednu djelatnost), koju valja podijeliti:
1. na upravljanje prometom
2. na održavanje željezničke infrastrukture
- na željezničke prijevoznike (osnovnu i sporednu djelatnost), koje valja razvrstati:
1. na one koji izvode putnički prijevoz
2. na one koji izvode teretni prijevoz
3. na one koji pružaju uslugu vuče vlakova
4. na one koji izvode tehnički pregled vagona u funkciji putničkoga i teretnog prijevoza.
- na druge elemente: sigurnost i zaštita; logistiku; inteligentne transportne sustave
- na specifične funkcije: nabavu; informatičku tehnologiju; marketing; upravljanje nekretninama.
I. Trajanje ONLINE projekta je 100 dana: od 15. ožujka do 25. lipnja 2007.
II. Temeljni ciljevi ONLINE projekta:
- izrada podloge za razvoj željezničkog sektora u Hrvatskoj koja bi se temeljila na uspostavljanju relacija između pojedinih komponenata željezničkog sustava
- uvođenje intelektualnog kapitala u željeznički sustav
- prepoznavanje i razvoj organizacijske i komunikacijske kulture u željezničkim poduzećima
- otvaranje i približavanje vanjskog okružja željezničkim poduzećima.
III. Aktivnosti ONLINE projekta u šest osnovnih koraka:
- Izrada podloge ONLINE projekta ( 15.3. – 13.4.)
• izrada internetskog sučelja za projekt
• izrada radne verzije teksta ONLINE projekta
- Nadogradnja tekstualnog projekta I (13.4 – 15.5.)
• analiza željezničkog sustava po horizontali
• analiza pravnog stratuma i intelektualnog kapitala kao stratuma
- Nadogradnja tekstualnog projekta II (15.5 – 15.6.)
• utvrđivanje elementa željezničkog sustava po horizontali i po horizontali
• utvrđivanje elementa željezničkog sustava po vertikali
• utvrđivanje drugih elemenata željezničkoga prometnog sustava
- Nadogradnja tekstualnog projekta III (15. lipnja)
• utvrđivanje međusobne povezanosti elemenata željezničkog sustava
• utvrđivanje povezanosti željezničkog sustava s okružjem
- Okrugli stol na temu: Razvoj željezničkog sektora u Hrvatskoj (oko 25. lipnja)
- Završetak ONLINE projekta:
• strateške smjernice ONLINE projekta: Razvoj željezničkog sektora u Hrvatskoj
• zaključci okruglog stola
IV. Tko može sudjelovati u ONLINE projektu:
- S obzirom na stručnu osposobljenost:
• ekonomski stručnjaci
• pravni stručnjaci
• stručnjaci građevinske, strojarske, elektrotehničke i informatičke struke
• prometni stručnjaci
• drugi stručnjaci koje zanima problematika koja se razrađuje u projektu.
- S obziron na posao kojim se bave:
• zaposleni u željezničkim poduzećima – radi proširivanja znanja u svojem djelokrugu
• sveučilišni nastavnici – radi proširivanje praktičnih iskustva prijeko potrebnih pri teorijskim istraživanjima
• zaposleni u službama državne uprave – radi proširivanja znanja u svojem djelokrugu
• zaposleni u poduzećima povezanima sa željezničkim poduzećima – radi proširivanja znanja u svojem djelokrugu
• studenti – radi pripreme za nova znanja vezana uza studij
• svi drugi koje zanima problematika koja se razrađuje u projektu.
- S obzirrom na mjesto rada:
• svi kojima je dostupno računalo.
V. Način sudjelovanja:
- prijavljivanje na internetsko sučelje pod punim imenom i prezimenom
- prijavljivanje na internetsko sučelje pod nadimkom koji je poznat jedino organizacijskom odboru
VI. Poticaj za sudjelovanje u ONLINE projektu:
- nagrada za najbolje komentare
- nagrada za najbolje stručne članke
- sudjelovanje na okruglom stolu
- izlazak stručnih članaka u časopisu Željeznice 21
- osobni napredak i usavršavanje.
VI. Sudjelovanje u ONLINE projektu:
1. pisanje komentara na podlogu ONLINE projekta preko internetskog sučelja
2. pisanje kratkih članaka u vezi s pojedinim poglavljima ONLINE projekta
3. pisanje stručnih članaka u vezi sa pojedinim poglavljima ONLINE projekta
4. stručno i/ili znanstveno utemeljena analiza elemenata ONLINE projekta:
• prometno planiranje
• kriteriji vrednovanja željezničkog sustava
• željeznička terminologija
• propisi
• tehnički stratum željezničkog sustava: željeznička infrastruktura, prijevozna sredstva
• tehnološki stratum željezničkog sustava: vozni red, rad službenih mjesta, vlakopratnja, manevriranje, izvedba prijevoza…
• organizacijski stratum željezničkog sustava
• ekonomski stratum željezničkog sustava
• pravni stratum željezničkog sustava
• intelektualni kapital kao sinergijski stratum željezničkog sustava
• upravljanje prometom
• građevinski aspekt
• elektrotehnički aspekt
• organizacija putničkog prijevoza
• organizacija teretnog prijevoza
• organizacija vuče vlakova
• tehnički pregled vagona
• drugi elementi: sigurnost i zaštita, logistički sustavi, ITS
• specifične funkcije: informacijsko-informatički sustav, marketing, nabava, upravljanje nekretninama
• povezanost željezničkih poduzeća s okružjem
• europska prijevozna politika
• željeznička prijevozna politika ...
Uvodno poglavlje
U njemu se uvodi u temeljna razmišljanja o željezničkom prometu kao dinamičnom i kompleksnom prometnom sustavu, zatim u važnost prometnog planiranja, u važnost kriterija vrednovanja željezničkog prometa, u nužnost usklađivanja i stvaranja terminologije (željezničkog nazivlja), kao i u nužnost međusobnog povezivanja unutarnjih elemenata željezničkog sustava kada se željezničkom sektoru u Hrvatskoj pristupa sustavno. Poglavlje je napisano kao podloga za daljnju razradu.
Poglavlje o terminologije vodi Ivan Marković, koji se već godinama bavi navedenom problematikom.
Analiza željezničkog prometa po vertikali
Da bi se elementi željezničkog sustava mogli analizirati po horizontali, potrebno je prepoznati i analizirati sve elemente prometnog sustava po vertikali (tehnički ustroj, tehnološki ustroj, organizacijski ustroj, ekonomski ustroj, pravni ustroj, intelektualni kapital). Zbog toga to je poglavlje već sada razrađeno potpunije nego druga poglavlja, ali u idućem razdoblju potrebno ga je sintetitizirati i na taj način utvrditi u potpunosti.
Pravni ustroj željezničkog sektora u Hrvatskoj sada je u početnoj fazi. Očekujemo da će u nastavku projekta članovi Pravničke udruge željezničkih društava dati veliki prinos u tome području.
Analiza željezničkog prometa po vertikali
To poglavlje u početnoj je fazi i tijekom trajanja projekta doživjet će najviše izmjena i dopuna.
Inače to je jedno od najzanimljiviji poglavlja u projektu.
Drugi elementi željezničkog sustava
U tome poglavlju riječ je o određenim elementima (sigurnosti i zaštiti, logistici, inteligentnim transportnim sustavima, informacijsko-informatičkim sustavima i upravljanju nekretninama) koji su dio svih horizontalnih elemenata željezničkog sustava i koji se također mogu analizirati s aspekata tehničkoga, tehnološkoga, organizacijskoga, ekonomskoga i pravnog ustroja te s gledišta intelektualnog kapitala. U prvoj fazi to poglavlje također je napisano tek kao podloga za daljnju analizu.
Povezanost željezničkog prometnog sustava s okružjem
Osim o već poznatim poveznicama željezničkog sustava s okruženjem u tome poglavlju govori se i o pitanju željezničke prometne politike u Hrvatskoj koja je za razvoj željezničkog sektora presudno važna.
Zaključna razmatranja
Bit će obrađena tek u posljednjoj fazi ONLINE projekta.
OPŠIRNIJE... 
