3.jpg
ŽELJEZNIÈKO UGOSTITELJSTVO
POSLOVNI FORUM
eXTReMe Tracker

BURZA PROJEKATA - Rječnik željezničkog nazivlja

U suradnji s g. Ivanom Markovićem pokrećemo online Rječnik željezničkog nazivlja. Sve prijedloge, primjedbe i komentare na predloženi materijal možete poslati na mail adresu: kiphz@kiphz.hr. Klikom na određeno slovo abecede, otvara Vam se Rječnik vezan uz početno slovo riječi koja Vas interesira.

«Kada se u ovim objašnjenima spominju pojmovi »hrvatski jezik« ili »hrvatski«, tada se pod njima podrazumijeva hrvatski standardni jezik, tj. kodificirani i normirani jezik opće pismenosti. To je jezik školstva, kulture, znanosti, uprave, sredstava javnoga priopćavanja i dr., a ne jezik nekoga hrvatskoga kraja ili nečiji materinski jezik. Hrvatski standardni jezik moraju poznavati svi koji žele raditi profesionalno i biti smatrani intelektualcima. Tko se standardnim jezikom ne služi majstorski taj je intelektualni bogalj bez obzira na to koliko posjedovao svjedodžaba i diplomâ, jer upravo jezik je medij preko kojega se ostvaruje veličina nečijega intelekta ili pak se pokazuje njegova skučenost. « Ivan Marković

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L LJ M N O P R S Š T U V Z Ž

B

Bagaža

prtljaga

Bandaža

ovoj ili obruč kotača

bankarska kamata

bankovne16) kamate

bankarska mjenica

bankovna mjenica

bankarkse akcije

bankovne dionice

bankarski izvod

bankovni izvadak

bataljon

bataljun; bojna17)

baviti se negdje

boraviti negdje; zadržavati se negdje

bavljenje vlaka u stanici

zadržavanje vlaka u postaji ili u kolodvoru

berza rada

burza rada; zavod za zapošljavanje

besplodna diskusija o privrednim problemima

jalova rasprava o gospodarskim teškoćama

bespogovorno izvršiti naređenje

poslušno ispuniti zapovjed

bespojmovni postupak

nepojmljivi ili neshvatljivi postupak

bespoštedna borba

nemilosrdna broda

bespoštedna konkurencija

bezobzirna konkurencija

bespovratna sredstva

nepovratni novac; novac koji se ne mora vratiti

bespovratni kredit

nepovratni kredit; zajam koji se ne mora vratiti

bespredmetna diskusija

nepotrebna ili suvišna rasprava

besprekidna vožnja

neprekidna vožnja

bespristrasno rješenje slučaja

nepristrano ili objektivno rješenje slučaja

besprizorni zločin

besprimjerni ili neviđeni zločin

besumnje utvrđena odgovornost

nedvojbeno ustanovljena odgovornost

beščasno zastupanje u sporu

nečasno zastupanje u parnici

betonsko gvožđe

betonsko željezo

bezakonit; bezankonski

nezakonit; nezakonski

bezbjedan

1. siguran

2. osiguran

3. zaštićen

bezbjednost saobraćaja

prometna sigurnost

bezinteresni zajam

beskamatni zajam

bezodložna procedura

neizostavni postupak

bezodložno rješenje o premještaju

neodgodiva odlukâ o premještaju

bezokusna primjedba

neukusna18) primjedba

bezuslovno sprovođenje zakona

bezuvjetna provedba ili primjena zakona

bicikl

bicikl; dvokolica

bilježnik

upisnik; očevidnik19)

bilježnik šefa stanice

očevidnik šefa kolodvora

Biro20) RIV/RIC u UIC-u

Ured RIV/RIC u UIC-u

Biro za dokumentaciju UIC-a (BD)

Dokumentacijski ured u UIC-u (BD)

biro za informacije

informacijski ili obavijesni ured

Biro za istraživanja i ispitivanja (ORE)

Ured za istraživanja i provjere (ORE)

biro za nađene stvari

ured za nađene stvari

biro za projektiranje

ured za projektiranje

biro za vantarifske povlastice

ured za izvantarifne povlastice

biro za zapošljavanje

zavod za zapošljavanje; burza rada

biti dužan21) nešto izvršiti

morati što učiniti; imati obvezu što napraviti

bitni saobraćajni razlozi

važni prometni razlozi

blagajna bileta

putnička blagajna

blagajna otpravljanja

otpremna22) blagajna

blagi nagib pruge

blagi pružni nagib

blagovremeno izvijestiti o smetnji pri prijevozu

pravodobno obavijestiti o smetnji kod prijevoza

blagovremeno kočenje

pravodobno kočenje

blagovremeno ukazati na signale i signalne oznake

pravodobno upozoriti na signale i signalne oznake

blindirana kasa

oklopljena blagajna

blindirana kola

oklopljeni automobil

blindirani motor

oklopljeni motor

blindirani vlak

oklopni vlak

blindirati

oklopiti; osigurati čeličnim oklopom

blok-sistem bez zabravljenja signalâ

blokovni sustav bez zapiranja ili blokiranja signalâ

blok-uređaj sa brojačem

blokovni uređaj s brojilom

blomba; blombirati

plombâ; plombirati

bobina

smotak; svitak; špula

bočna pomjerljivost obrtnog postolja

bočna pomicljivost okretnoga postolja

bočna pomjerljivost osovinskog sklopa

bočna pomicljivost osovinskoga sklopa

bočna stranica kolâ koja se može oboriti

bočna vagonska stranica koju je moguće spustiti 

bočni viljuškar

bočni viličar

bočno bacanje točka

bočno zabacivanje kotača

bočno krivljenje kolosijeka

bočno svijanje kolosijeka

bočno pomjeranje kolosijeka

bočno pomicanje kolosijeka

boja otporna na toplotu

boja otporna na toplinu

bojadisati; bojati

bojiti

bojadisanje ili bojanje protiv rđanja

bojenje protiv hrđanja

bojadisanje ili bojanje stubova

bojenje stupova

bojna gotovost

borbena pripravnosti ili spremnost

bojno sljepilo

sljepilo za boje; daltonizam

bokasti sud

bokata ili trbušasta posuda

bolcna

svornjak

bolnička kola

bolnički vagon

borbeni avion

borbeni zrakoplov

bormašina

bušilica; strojno svrdlo

branik putnog prijelaza

branik na željezničko-cestovnom prijelazâ

branilaštvo

braniteljstvo; odvjetništvo

branša

poslovno ili stručno područje

brava skretnice

skretnička brava23)

brava za pričvršćenje zglobnih skretnica

brava za pričvršćivanje zglobnih skretnica

brava za promjenu pravca

brava za promjenu smjera

brava za zabravljenje branikâ putnog prijelaza

brava za blokiranje branikâ na željezničko-cestovnom prijelazu

brava za zabravljenje signalnih poluga

brava za blokiranje signalnih poluga

brava za zabravljenje skretničkih poluga

brava za blokiranje skretničkih poluga

brener

plamenik

brine nas situacija u državi

zabrinjava nas stanje u zemlji

brinuti24)

1. brinuti se; voditi brigu

2. biti zabrinut; zabrinjavati

brinuti o blagovremenom otpravljanju robe

voditi brigu o pravodobnoj otpremi robe

brinuti o održavanju uređajâ

brinuti se o održavanju uređaja

brinuti zbog privredne situacije

biti zabrinut zbog stanja u gospodarstvu

brine me tolika aljkavost

zabrinjava me tolika površnost

brizgaljka, brizgalica25)

sapnica, mlaznica, diza

broj obrtajâ u minuti

broj okretajâ u minuti

broj otpravljanja

broj otpreme; otpremni broj

brojač26) osovinâ (uređaj)

osovinsko brojilo

brojač ukrštanjâ

brojilo križanjâ

brojanje kola

brojenje vagonâ

brojanje koletâ

brojenje komadâ

brojati

brojiti

brojati se

ubrajati se; računati se

brojati se u administraciju

ubrajati se ili računati se u upravno osoblje

brojni system

brojčani sustav

brojno izraziti

izraziti brojčano ili u brojevima

brojno stanje

brojčano stanje

bronza; bronzan

bronca; brončan

brusar

brusač

brušalica

brusilica; stroj za brušenje

bruto težina kola

bruto masa vagona

bruto nacionalni product

bruto društveni proizvod

brzina vožnje vlaka

vozna brzina27) vlaka

brušenje šin(j)â

brušenje tračnicâ

bruto težinâ kola

bruto masa vagona

brza opravka

brzi popravak

brzi međugradski saobraćaj

brzi međugradski prijevoz

brzo isključenje iz pogona

brzo isključivanje iz pogona

brzosušeća boja

brzosušiva bojâ

budžet

proračun (državnih prihodâ i rashoda)

budžetska partija

proračunski stupac

bukvalan

doslovan; točan

bulevar

šetalište

burgija

svrdlo

busola

kompas

buvlja pijaca

sajmište ili tržnica stare i jeftine robe

16) pridjev »bankarski« stoji u vezi s imenicom »bankarstvo«. Budući da kamate obračunavaju banke, ispravno je rabiti pridjev koji stoji u vezi s imenicom »banka«. To je pridjev »bankovni«.
17) termini »topnik, topništvo, topnički« jesu dio hrvatskoga vojnog nazivlja o kojemu se u doba obiju Jugoslavija nije smjelo pisnuti. Zato mnogi današnji Hrvati ne znaju ništa o tome.
18) u hrvatskom »bezokusan« znači »bez okusa, bljutav«.
19) u hrvatskom riječ »bilježnik« označava javnoga službenika određene vrste.
20) Srbi su poznati po tome što se stranim riječima služe i onda kada za to nema nikakve potrebe. Tako je i s francuskom riječi »aviza«.
21) u hrvatskom dužan je onaj tko ima ima kakav dug.
22) u hrvatskom valja razlikovati pojam »otpremiti« (što), koji znači »poslati što«, i pojam »otpraviti« (koga), što znači »pokazati komu vrata«. U srpskom jeziku glagol »otpraviti« pretežito se rabi za oba pojma.
23) jedna od značajaka srpskoga jezika jest dovođenje u pojmovnu vezu dviju imenica od kojih prva stoji u nominativu a druga u posvojnom ili u odnosnom genitivu. U hrvatskom pak jeziku u takvim slučajevima imenica u genitivu redovito se zamjenjuje posvojnim ili odnosnim pridjevom, koji se stavlja na prvo mjesto; dakle, srpski pojam »brava skretnice« hrvatski ispravno glasi »skretnička brava«.
24) u hrvatskom jeziku ne postoji glagol »brinuti«, nego glagol »brinuti se« koji ima tek jedno od značenja srpskoga glagola «brinuti«; drugo njegovo značenje u hrvatskom jest »biti zabrinut«, kako je to prikazano na sljedećim primjerima u rječniku.
25) u hrvatskom brizgalica je igla za uštrcavanje.
26) u hrvatskom brojač znači »čovjek koji nešto broji«, a sprava za brojenje naziva se brojilo.
27) jedna od značajaka srpskoga jezika jest dovođenje u pojmovnu vezu dviju imenica od kojih prva stoji u nominativu a druga u posvojnom ili u odnosnom genitivu. U hrvatskom pak jeziku u takvim slučajevima imenica u genitivu redovito se zamjenjuje posvojnim ili odnosnim pridjevom, koji se stavlja na prvo mjesto; dakle, srpski pojam »brava skretnice« hrvatski ispravno glasi »skretnička brava«.
DESIgN FEGI